Zavičajna povijest i šokačka narodna baština
ŠOKAČKI RODOSLOVNIK
Brojač posjeta
173289
Anketa
Zanima li Vas zavičajna prošlost i narodni običaji ?

TagList
Anketa
Jeste li za uvođenje izvannastavnog predmeta ZAVIČAJNOST u Osnovne škole ?

Blog - ožujak 2010
subota, ožujak 27, 2010



Uskrsni običaji počinju na Cvjetnicu (Cvitnicu, Četnicu, Cvjetnu nedjelju, Uličnicu) nedjelju prije Uskrsa kada crkva slavi spomen Isusova ulaska u Jeruzalem. U tradicijskom kalendaru ovim danom započinje proljetni ciklus zbivanja što se očituje u primjeni grančica mladoga zelenila u pučkim i crkvenim običajima. Crkva je tijekom vremena uklopila određena učenja u vlastiti sustav pa se nekadašnjem pučkom vjerovanju u zdravonosnu i okrepnu moć mladoga bilja priključila blagoslovom grančica na Cvjetnu nedjelju. Blagoslovljena grančica (drijenka, vrbe ive cicamace, palme, masline i drugog) ima zaštitnu moć. Zataknut će se na vidnom mjestu u kući (kao zaštita od groma te blagoslov domu i ukućanima), naći na polju ili kod domaćih životinja.
U nekim dijelovima Slavonije djevojke su kitile bunare zelenilom i ručnicima otarcima, a radi ljepote i čistoće lica umivale se u vodi u kojoj je bilo cvijeće. Ovaj se običaj u drugim krajevima više vezao uz trenutak objave uskrsnuća (na Veliku subotu kada zazvone zvona).
(iz teksta Katarine Bušić)

U okolici Vinkovaca momci su djevojkama cvijećem kitili ulazna dvorišna vrata.
U subotu, uoči Cvitne nedilje (Cvitnice), bralo se rano proljetno cvijeće: ljubice, cica-mace, drijenak, jasmin, zumbul. Ujutro na Cvitnicu ukućani su se prije odlaska u crkvu umivali u vodi natopljenoj cvijećem, najčešće ljubicama.

Na Cvjetnicu se prvi puta oblači šarenija, veselija odjeća pa su o Cvjetnici spjevani stihovi:
Čista srida, divojačka bida,
a Četnica prva radosnica.

Narod se u korizmi odijevao u skladu s njenim pokorničkim i žalobnim karakterom. Za pokoru se tijekom korizme nosila grublja odjeća. Žalovanje se iskazivalo nošenjem korotne, pokajničke odjeće. Nekada je korizmeno ruho bilo pretežno bijele boje. Početkom 20. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj bjelina se još nosila u posljednjim danima korizme, osobito na Veliki petak. Pod utjecajem katoličke crkve korizmeno ruho poprima tamnije tonove. Transformacija najprije zahvaća primorsku i gorsku Hrvatsku, a potom ostale krajeve.
Korizmeno ruho nije uvijek bilo tako siromašno ukrasima kao odjeća kojom se iskazuje žalost za pokojnikom, niti tako bogato kao svetačno ruho koje se odijevalo za Uskrs i ostale blagdane. Količina ukrasa varirala je od krajnje jednostavnosti (kod starijih) do priličnoga bogatstva, a raspon boja od bjeline, crnine do šarenila u plavim, ljubičastim, smeđim i zagasitim tonovima. U korizmi se nije nosila svila i nakit, djevojke nisu išle gologlave, mlade žene nisu povezivale svoja svečana oglavlja već marame. No, od toga se često i odstupalo. Stupanj raznovrsnosti i kićenosti korizmene odjeće ovisio je o ekonomskom bogatstvu pojedine hrvatske regije. U siromašnima dinarskima krajevima i prenapučenima krajevima sjeverne i središnje Hrvatske nije bilo velike razlike između svečane, svakodnevne i žalobne odjeće. U ruhom bogatoj Panoniji (Posavini, Slavoniji i Baranji) za svaku je korizmenu nedjelju bila propisana drugačija odjeća. Iako je narodno ruho bilo u skladu sa zadanima pravilima pokajničkoga razdoblja, gizdave su mlade seljanke mnoštvom odjeće i u korizmi znale istaknuti svoj izgled.

(iz teksta Josipa Forjana)


sokacgranicar @ 23:58 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, ožujak 11, 2010

            







sokacgranicar @ 14:11 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Arhiva
« » ožu 2010
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Index.hr
Nema zapisa.